PSIHOLOŠKI ASPEKTI POLAGANJA VOZAČKOG ISPITA    Jesmo li svi isti u situaciji polaganja vozačkog ispita?

-      Koje su posljedice neuspjeha polaganja?

-      Koliko kandidata uspije zadržati psihološku stabilnost i pokuša suzdržati emocije, tj. pokuša shvatiti uzroke eventualnog neuspjeha?

-      Ko mora pomoći kandidatima? Instruktor vožnje, ispitivač ili neko treći?

-      Koje su posljedice psihološki nestabilnih i nepažljivih vozača za upravljačem vozila? Kakav je odnos kandidata i instruktora voženje?

-      Utiče li instruktor vožnje na stres kod kandidata?

-      Kako smanjiti stres kandidata?

-      Imaju li uticaj na smanjenje stresa znanje i vještine vozača, stepen automatizovanih vještina, povećana pažnja vozača, obazrivost i pažnja prema drugim učesnicima u saobraćaju i psihofizičko stanje (tjelesno i duševno)?

Skup faktora koji utiču na najčešći uzrok ne polaganja vozačkog ispita jesu unutrašnji konflikti u čovjeku poznati kao želja za uspjehom nasuprot strahu od neuspjeha i visoke ili preniske aspiracije. Individualna psihološka stabilnost svake osobe je takođe bitan faktor. Narušena psihološka stabilnost kandidata uzrokuje strah i tremu, te samim tim stvara negativna reagovanja, što se pokazalo ključnim i najvećim faktorom koji utiče na ishod polaganja vozačkog ispita.

Kao posljedica nepolaganja vozačkog ispita javljaju se frustracione situacije kod kandidata. Pokazalo se da veliki procenat polaznika (oko 60%) poslije prvog neuspješnog izlaska na vozački ispit i na drugom vozačkom ispitu ne uspjeva da položi, što govori o neadekvatnoj reakciji na frustracionu situaciju.

Reagovanja kandidata manifestuju se kao ili agresivno afektna reagovanja ili kao gubitak volje i samopouzdanja, manjak motivacije ili tuga. Mali broj polaznika, tek oko 2%, nakon neuspješnog polaganja vozačkog ispita uspjeva da zadrži psihološku stabilnost i pokuša suzdržati emocije.

Psihološko stanje kandidata prilikom polaganja vozačkog ispita je faktor koji je najuže vezan za konačan ishod ispita. Uspješno i kvalitetno savladavanje vozačkog ispita kod svakog kandidata stvara dobar temelj za izgradnju kvalitetnog vozača za budućnost, daje mu neophodnu motivaciju i stvara vozača mirnog u vožnji psihološki, emotivno i stresno stabilnog, što je najbitnije za bezbjednost svih učesnika u saobraćaju.

U procesu osposobljavanja kandidata ne učestvuju stručne osobe, psiholozi, koji bi kandidata psihološki uravnotežili i pripremili za samostalnu vožnju. Mjere, koje je neophodno preduzeti, u ovakvom sistemu osposobljavanja, su edukacija instruktora vožnje i ispitivača iz oblasti psihologije.

Potrebne su praktične vježbe, pravilan pristup kandidatima, stvaranje radnih uslova bez straha i stresa, razvijanje samopoštovanja i samokritike, tj. svijest da uspjeh u autoškoli zavisi od nivoa znanja i vještina upravljanja vozilom.

Bitan faktor kod svakog kandidata jeste instruktorova procjena stepena aspiracije svakog kandidata, tj. procjena koliko je časova potrebno kandidatu da bi imao adekvatan stepen aspiracije (ne previsoka, ali ne i preniska).