PREHLADA MOŽE BITI OPASNIJA I OD ALKOHOLA Koliko puta ste sjeli za volan prehlađeni misleći kako to i nije prava bolest? Većina ljudi prehoda prehlade, i ako se ne zakompliciraju, brzo zaboravimo i da smo bili bolesni. No, malo koji vozač svjestan je da sjedajući prehlađen za volan dovodi u opasnost i sebe i druge.
Naime, kihanje, kašljanje i glavobolja mogu vas omesti u vožnji čak i više nego alkohol. Prehlada usporava vrijeme reakcije u saobraćaju za čak 36 milisekundi, a dva litra pive za 15 milisekundi, pokazalo je istraživanje Sveučilišta u Cardiffu.
Također, pri brzini od samo 50 km/h prehlađenim vozačima trebao je čak metar duže da zakoče. Iako se ne čini puno, za pješaka, to može biti kobno. Također, taj jedan jedini metar može biti presudan hoćete li se zabiti u automobil pored sebe ili uspjeti stati netom prije. Dakako, opće je poznato da alkohol i vožnja ne idu zajedno, stoga ovakav rezultat poprilično iznenađuje.
Znanstvenici iz Walesa tri su mjeseca proučavali reakcije 50 ljudi s prehladom i 50 zdravih ljudi. Zanimljivo je da je studija pokazala i kako je oprez vozača pao za trećinu bez obzira na jačinu prehlade – što znači da su jednako opasne obične hunjavice kao i jaka gripa. Drugi problem je što većina ljudi probleme s prehladom rješava na svoju ruku jer za većinu medikamenata ne treba recept. No, ako sadrže kodein, mogu biti opasni, jer on dodatno usporava već ionako usporene reakcije. Također, povezan je s padom koncentracije i pomućenim vidom.
Iako je ovo istraživanje provedeno na relativno malom uzorku vozača, treba ga uzeti u obzir jer su rezultati alarmantni.
Prehlada definitivno ometa koncentraciju, pa je i samim time opasna za vožnju. Niti jedan lijek osim odmora ne pomaže u liječenju prehlade. U slučaju glavobolje mogu se sigurno uzimati samo paracetamoli ili nesteroidni antireumatici (brufen, voltaren, neofen…), jer oni ne djeluju na živčani sistem vozača.
Vozači bi trebali procijeniti koliko im je zaista hitno sjesti za volan te mogu li to ikako odgoditi ako se osjećaju loše. Svakodnevne saobraćajne nesreće s fatalnim ishodima svjedoče o često pogrešnim procjenama. Iako se kao uzroci uglavnom navode alkohol, konzumiranje droga, umor ili neoprez, zasigurno je u mnogim slučajevima krivac i dekoncentracija uslijed bolesti ili posljedica uzimanja lijekova bez recepta. Rijetko ko pročita nuspojave lijekova i ograničenja te ih ozbiljno shvati.
Smanjuje nam se koncentracija te posljedično s tim lošije reagiramo na iznenadne situacije, tokom kihanja zatvaramo nesvjesno oči te tako ne vidimo kud vozimo. Stoga, ako baš morate sjesti za volan, vozite polako i pokušajte se što više prije toga odmoriti, jer ipak je to jedino što će vam pomoći.