Akvaplaning (hidroplaning) je pojava koja se događa kada vozilo
svojom težinom ne može da istisne vodu na putu ispod gume. Tanak sloj vode koji
ostaje između gume i podloge uzrokuje klizanje vozila. Pri kritičnoj brzini,
obično između 55-90 km/h, vozilo gubi kontakt s podlogom i dolazi u opasnost da
izleti sa puta.
Važna funkcija koju guma treba da ispuni na mokroj i vodom
prekrivenoj podlozi je da, kroz kanale kojima je ispresijecan protektor,
ispumpa vodu. Bez ovih kanala tanak sloj vode ostao bi između gume i podloge
što bi izazvalo gubitak prijanjanja—akvaplaning.
Na glatkom putu, na blagoj kiši i pri brzini od oko 95 km/h,
guma ima zadatak da odvede veliku količinu vode koja se nalazi ispod kontaktne
površine, čija veličina nije veća od površine dlana. Svaki djelić gazećeg sloja
gume je u kontaktu s podlogom samo 1/150 dio sekunde, a za to vrijeme mora da
istisne veliku količinu vode i povratiti prijanjanje.
Uzroci akvaplaninga
Tri najvažnija faktora koja dovode do akvaplaninga su:
·
Brzina kojom se vozilo kreće.
Kako se brzina povećava prijanjanje na mokrom putu se pogoršava,
a rizik od akvaplaninga i gubitka kontrole nad vozilom je sve veći. Potrebno je
smanjiti brzinu i paziti na saobraćaj oko sebe.
·
Dubina šare.
Trošenjem gume dubina odvodnih kanala i lamela se smanjuje, što
umanjuje sposobnost odvođenja vode i povećava opasnost od akvaplaninga.
·
Dubina vode.
Što je voda dublja, prije ćete izgubiti prijanjanje, mada je i
tanak sloj vode na malim brzinama dovoljan da dođe do klizanja.
Brzine na kojima dolazi do akvaplaninga
Akvaplaning je rezultat brzog kretanja po mokrom putu, toliko
brzom da guma nije u stanju da kroz odvodne kanale istisne vodu. Brzina na
kojoj počinje akvaplaning nije striktno određena, zavisi od mnogo faktora i
kreće se između 55-90 km/h. Faktori koji određuju na kojoj će brzini doći do
akvaplaninga su:
·
Dimenzije i oblik kontaktne površine.
Što je kontaktna
površina šira u odnosu na njenu dužinu, veća brzina je potrebna da bi došlo do
akvaplaninga.
·
Karakteristike gazeće površine.
Kanali kojima je izbrazdana gazeća površina služe za odvođenje
vode i obezbjeđuju bolje prijanjanje. Što je veća površina kanala, manja je
dodirna površina sa podlogom, a time i manja opasnost od akvaplaninga.
·
Pritisak u gumama.
Veoma je važno pridržavati se uputstva iz priručnika
proizvođača.
·
Dubina vode.
Što je voda dublja lakše ćete izgubiti prijanjanje.
·
Dubina šare.
Što je guma više istrošena slabije je prijanjanje, pliće su
lamele koje imaju zadatak da odvedu vodu i samim tim veći je rizik od
akvaplaninga.
·
Sastav i stanje vode.
Ulje, visoka temperatura, prljavština i so, mogu promijeniti
karakteristike vode i njenu gustinu.
·
Težina vozila.
Što je vozilo lakše, lakše će doći do akvaplaninga jer vozilo
istiska vodu ispod gume svojom težinom.
·
Stanje puta.
Što je površina puta ravnija lakše će doći do akvaplaninga.
Ako imate dobre gume i ako su svi ovi faktori na vašoj strani do
klizanja po vodi neće doći do brzine od 90 km/h. Ako vozite brzinom većom od 95
km/h po vodom prekrivenom putu sigurno je da nećete moći da izbjegnete
akvaplaning.
U najgorem slučaju, kada vam nijedan od ovih faktora ne ide u
korist, do akvaplaninga može doći na 55 km/h.
Šta treba raditi kada se to desi?
Postoje dvije stvari koje nikako ne smijete da radite:
·
Ne smijete da
koristite kočnice
·
Ne smijete da mijenjate
pravac kretanja
Ako počnete da gubite kontrolu nad vozilom nemojte naglo
pritiskati kočnicu jer to uklanja poslijednju šansu da guma ispumpa vodu.
Smanjite brzinu do tačke dok gume ne počnu da prijanjaju. Ako to ne uradite
možete izletjeti sa puta.
Volan držite čvrsto i nemojte ga okretati već se samo potrudite
da zadržite vozilo na pravcu u kome se kreće. Skinite nogu sa gasa i sačekajte
da se volan vrati u normalu.
Ako već morate da kočite, učinite to laganim pokretima kao da
pumpate gumu. Ako imate ABS kočite normalno—kontinualnim pritiskom. Ako je vaše
vozilo još uvijek u djelimičnom kontaktu s podlogom moći ćete da povratite
kontrolu nad vozilom na isti način kao da vozite po snijegu ili ledu.