Kako radi ESP?
ESP, tj. sistem za
elektronsku kontrolu stabilnosti ne omogućava brži prolazak kroz krivinu, niti
pretvara vozača u „pilota“ Formule 1. Ipak, istraživanja pokazuju da može da
smanji broj saobraćajnih nesreća uzrokovanih gubitkom kontrole nad vozilom i do
80%.
Tekst počinjemo ovako
dramatičnim uvodom zato što kod nekih vozača vlada uvjerenje da je elektronika
zadužena za stabilizaciju svemoćna. Nažalost, ESP nema magični
štapić kojim može da spriječi sletanje s puta. Također, ne čini automobil upravljivijim,
stabilnijim ili „sportskijim“.
Kako
radi ESP?
Osnovni
princip rada ESP-a je relativno jednostavan - kočenjem pojedinih točkova on
utiče na kretanje i zanošenje automobila.
Na primjer,
ukoliko se dok skrećete ulijevo javi zanošenje zadnjeg kraja (preupravljanje
– zadnji kraj bježi desno), ESP će aktivirati
kočnicu na prednjem desnom točku, kako bi pokušao da ispravi
kretanje automobila.
Suština je
u tome da kada samo jedan točak koči, on zanosi automobil, pa upravo tu
činjenicu koristi ESP – ako se auto zanosi u jednu stranu, ESP će početi da
koči jedan ili dva točka kako bi kontrirao, tj. počeo da ga zanosi u drugu
stranu i tako ispravio njegovu putanju.
Ako u
istoj (lijevoj) krivini dođe do proklizavanja
„preko nosa“ (podupravljanja – uđete prebrzo u krivinu,
motate volan, ali auto ne sluša već proširuje željenu putanju, popularno
„ispravlja krivinu“), aktiviraće se kočnica na unutrašnjem zadnjem točku.
Ovo je
banalizovano objašnjenje – čitav proces je znatno komplikovaniji i odvija se
munjevitom brzinom, često prije nego što vozač uopšte primjeti da je bio na
granici da izgubi kontrolu nad automobilom.
U
obzir se uzimaju brojni parametri, a reakcija sistema se mijenja u djeliću
sekunde u zavisnosti od promjene ponašanja vozila.
Ponekad
se, u zavisnosti od situacije, „guši“ i motor kako bi se vozilo smirilo, tj.
kako bi pogonski točkovi povratili trakciju. Upravljanje procesom kočenja
obavlja se uz pomoć ABS-a.
Tačnije, elektronska kontrola stabilnosti
predstavlja integrisanu cjelinu sa ABS-om i sistemom za kontrolu trakcije,
koji spriječava proklizavanje pogonskih točkova (Traction Control System
– TCS ili Acceleration Slip Regulation – ASR).
ESP u toku
vožnje konstantno prati situaciju, mjereći brzinu okretanja svakog točka,
prateći željeni smijer kretanja na osnovu toga koliko je volan okrenut,
zakretanje vozila oko njegove vertikalne ose, poprečno i uzdužno ubrzanje, a
kod nekih sistema postoji
i senzor za prepoznavanje opasnosti od prevrtanja.
Kompjuter
čak 25 puta u sekundi upoređuje željenu putanju (definisanu zakretanjem volana)
sa realnom putanjom (određuje se na osnovu lateralnog ubrzanja, obrtanja oko
vertikalne ose i brzine okretanja pojedinih točkova) i u slučaju odstupanja u djeliću
sekunde reaguje
ciljanim kočenjem pojedinih točkova.
ESP
praktično „procjenjuje“ silinu i pravac zanošenja vozila i u skladu s tim djeluje,
kako bi izazvao silu koja će se suprotstaviti sili inercije postojećeg
okretanja oko vertikalne ose, tj. zanošenja.
Koliko
ESP vrijedi na ledu?
ESP je od
velike pomoći na svakoj vrsti podloge, od suhog asfalta do zaleđenog jezera,
ali njegova efikasnost u najvećoj mjeri zavisi od kvaliteta kontakta pneumatika i podloge.
Ukoliko suviše brzo vozite po zaleđenom putu, ESP neće moći mnogo da pomogne.
Deaktiviranje
Kod nekih
automobila ESP može u
potpunosti da se deaktivira, a kod drugih čak i kada
mislite da ste ga deaktivirali, on i dalje ostaje aktivan, ali će iz pozadine pratiti dešavanja
i ukoliko procjeni da je situacija postala suviše opasna, munjevito će
reagovati.
Inače,
deaktivacija je korisna, na primjer, za vrijeme vožnje s lancima za snijeg ili
prilikom izvlačenja iz dubokog snijega ili pijeska.
Verzije
Postoji
više verzija sistema za elektronsku kontrolu stabilnosti, pri čemu se vrši
posebno prilagođavanje svakom modelu. Može da se podesi tako da djeluje prije
nego što vozač primjeti da je napravio grešku ili da odreaguje malo kasnije
kako ne bi suviše kvario uživanje u vožnji kod sportskih automobila.
Pretjerano
samopouzdanje
ESP često
odreaguje prije nego što vozač uopšte primjeti da je bio u kritičnoj situaciji,
pa mnogi početnici stiču pretjeranu samouvjerenost i suviše visoko
mišljenje o svom
vozačkom umijeću. Iz ovog razloga se na instrument tabli javlja
upozorenje svaki put kada ESP interveniše.
Stručnjaci
upozoravaju da neiskusni vozači, ušuškani lažnim osjećajem sigurnosti,
predstavljaju opasnost na putu, smatrajući da, na primejer, kroz krivine mogu
da prolaze znatno brže nego što je to bezbijedno.
Šta
kad se pokvari?
Ukoliko
dođe do kvara ESP-a, možete da vozite svoj automobil bez problema –
ipak se preporučuje da što prije posjetite servis. ESP jeste u stanju da
aktivira kočnice i utiče na rad motora, ali ne bi trebalo da bude nikakvih
problema tokom vožnje.
Malo
historije
Mercedes i
BMW su 1987. godine u svoje automobile počeli da ugrađuju prve sisteme za
kontrolu trakcije (ASR), a od tada su, u saradnji sa kompanijama Bosch i
Continental, počeli da razvijaju prve elektronske sisteme za kontrolu
stabilnosti.
Serijska
primjena je počela 1995.
godine, kada je ESP dobio Mercedes W140 (S klasa). Iste godine su
BMW i Volvo počeli da ga ugrađuju u svoje automobile. Danas predstavlja dio
standardne opreme kod mnogih modela.
Zbrka
oko naziva
Kod nas se
za elektronsku kontrolu stabilnosti najčešće
koristi naziv ESP, što je akronim nastao od Electronic Stability
Program. Akronim ESC (Electronic Stability
Control) je generički naziv prihvaćen od strane Evropske
asocijacije proizvođača automobila (ACEA), Sjeverno-američkog društva inženjera
u auto industriji (SAE), Japanske asocijacije proizvođača automobila i mnogih
drugih zvaničnih institucija širom svijeta.
Proizvođači
automobila koriste razne nazive i akronime, na primjer:
Acura: Vehicle
Stability Assist - VSA (ranije
CSL 4-Drive TCS)
Alfa Romeo:
Vehicle Dynamic Control – VDC
Audi: Electronic
Stability Program – ESP
Bentley: Electronic
Stability Program – ESP
BMW: Dynamic
Stability Control – DSC
Bugatti: Electronic
Stability Program – ESP
Buick: StabiliTrak
Chevrolet: Electronic
Stability Control - ESC
Cadillac: StabiliTrak
& Active Front Steering – AFS
Chrysler: Electronic
Stability Program – ESP
Citroen: Electronic
Stability Program – ESP
Fiat: Electronic
Stability Program - ESP i
Vehicle Dynamic Control – VDC
Ferrari: Controllo
Stabilità – CST
Ford: AdvanceTrac
with Roll Stability Control – RSC, Interactive
Vehicle Dynamics – IVD,
Electronic Stability Program – ESP,
Dynamic Stability Control – DSC
Honda: Vehicle
Stability Assist – VSA
Hyundai: Electronic
Stability Program - ESP,
Electronic Stability Control – ESC i
Vehicle Stability Assist – VSA
Infiniti: Vehicle
Dynamic Control – VDC
Jaguar: Dynamic
Stability Control – DSC
Jeep: Electronic
Stability Program – ESP
Land Rover: Dynamic
Stability Control – DSC
Lexus: Vehicle
Dynamics Integrated Management - VDIM with
Vehicle Stability Control – VSC
Maserati: Maserati
Stability Program – MSP
Mercedes-Benz: Electronic
Stability Program – ESP
Nissan: Vehicle
Dynamic Control - VDC
Uglavnom,
bez obzira na naziv, način funkcionisanja elektronske kontrole stabilnosti je u
principu isti, mada bi se neki proizvođači oštro usprotivili tome, tvrdeći kako
je njihov sistem drugačiji.
Dragan Romčević