Brzina reagovanja, odnosno
vrijeme koje je potrebno vozaču da reaguje veoma je važno za bezbijednu vožnju.
Pri tome vozač mora da posjeduje i specifične psihomotorne sposobnosti kao što
su: brzina reagovanja, sklad vizuelnog primjećivanja, brzinu i prilagođenost
pokreta ruku i nogu.
VRIJEME
REAGOVANJA
Vrijeme reagovanja
razlikuje se od vozača do vozača. Odnosi se na psihičku reakciju i zavisi od:
- - vremena zapažanja i shvatanja opasnosti
- - vremena prepoznavanja i procjene
- - vremena odlučivanja
- - vremena akcije
Različiti faktori utiču na
vrijeme reagovanja vozača. Neki od njih su: sposobnost, psihičko stanje vozača,
vrsta podražaja, starosna dob vozača, nivo njegovog znanja i vještina,
iznenadne pojave opasnosti, brzine kretanja vozila.
Uslijed djelovanja
specifičnih spoljašnjih ili unutrašnjih faktora produžiće se i vrijeme
reagovanja.
Iz ovoga slijedi
disproporcija koja kaže – ukoliko je vrijeme reagovanja kraće i brzina kretanja
vozila manja i put reagovanja će biti kraći.
Stanje kočnica, kolovoza i
pneumatika nema uticaj na dužinu puta reagovanja vozača, pri tome se za
izračunavanje uzima prosječno vrijeme, koje neki još nazivaju i psihotehničko
vrijeme. To vrijeme iznosi oko 1 sekundu.
Opasnost u saobraćaju ćete
brže uočiti ukoliko vozite prilagođenom brzinom, imate veći nivo znanja, više
vozačkog iskustva, dobro predviđate opasnost i ukoliko niste pod uticajem
droge, lijekova ili alkohola.
PAŽNJA
VOZAČA
Pažnja predstavlja stanje
povećane budnosti gde je psihička aktivnost usmjerena na nešto određeno. Iz
spoljašnjeg okruženja na čovjeka deluje veliki broj draži ali on, zapravo, uspjeva
da opazi mali broj. Da li će i uopšte koje informacije biti primljene zavisi od
četiri faktora: trajanja, obima, distribucije i inteziteta pažnje.
Čovjek svojom pažnjom može
da zapazi samo ograničen broj predmeta i on iznosi 5+-2. Stalnost ili
postojanost su bitne karakteristike pažnje. Gipkost pažnje se ogleda u lakoći
prelaska pažnje sa jednog predmeta na drugi.
Negativan utisak imamo kada
je pažnja više usmjerena na unutrašnji život nego na saobraćajna dešavanja ali
i kada je pažnja skrenuta sa saobraćajnih dešavanja na druge atraktivne
sadržaje.
Također, efekat pažnje se
negativno izražava i kroz: pažnju usredsređenu na samo jednu radnju ili objekat,
dok upravljanje vozilom zahtijeva opažanje više elemenata iz okruženja i
smanjenu sposobnost istovremenog opažanja većeg broja akustičnih i vizuelnih
signala.
Problem održavanja pažnje
posebno je vidan kod mladih vozača, kada mladi i mahom neiskusni vozači imaju
problema da uoče, održe i usmjere pažnju na bitne elemente iz spoljašnjeg
okruženja.
Čak i iskusniji vozači mogu
da se ne sjete šta se dogodilo u nekoliko kilometara vožnje. Nije rijetkost da
se vozači mogu naći u situaciji da ne primjete ili prekasno primjete nešto što
je od značaja za vožnju, prvenstveno iz razloga što su im misli odlutale na
potpuno neku drugu temu.
Kada je neko koncentrisan
onda je on u stanju da usmjeri svoju pažnju na ono što radi, kada je ta pažnja
intezivna i dovoljno dugo traje. Koncentracija predstavlja dinamički mehanizam
koji aktivira i koordinira naše mentalne i fizičke kapacitete. Pri tome
selektivnost, intezitet i motivacija imaju značajnu ulogu.
NEPAŽNJA
VOZAČA
Nepažnja može nastati
sanjarenjem ili pod dejstvom raznih misli.
Distrakcija, odnosno
ometanje pažnje nastaje kao posljedica onih aktivnosti čiji je uzrok
objekat ili događaj koji se nalazi u ili ček van vozila u saobraćaju.
Korištenje mobilnih
telefona predstavlja odličan primjer odvlačenja, odnosno ometanja pažnje kod
vozača. Tada dolazi do vizuelne, audiokognitivne i biomehaničke distrakcije.
Korištenje mobilnih
telefona:
- - produžava vrijeme reakcije do 50%
- - neopažaju se važni saobraćajni signali
i znakovi
- - smanjuje se generalna svijest o
saobraćaju
- - donose se rizičnije odluke
- - kompenzatorna ponašanja povećanje
odstojanja ili smanjenja brzine u odnosu na vozila ispred vas
Još negativniji uticaj na
pažnju vozača ima kucanje SMS poruka.
UMOR-FAKTORI
KOJI DOPRINOSE UMORU I NJIHOVO OTKLANJANJE
Umor predstavlja jedan od
najzačajnih faktora koji djeluju na bezbijednu vožnju. Njega karakteriše
opadanje radnog učinka posle neprekidnog otklanjanja neke mentalne ili fizičke
aktivnosti.
Obično se javlja poslije
4-5 sati vožnje i po Zakonu tada vozač mora da napravi pauzu od 45 minuta kako
bi se odmorio. Također, dobar savjet je da prošetate malo ili uradite par vježbi.
Umor je povezan sa
budnosti.
Budnost predstavlja takvo
stanje u kome postoji spremnost i mogućnost da se reaguje na određene promjene
značajne za bezbijednu vožnju.
Zagađenje vazduha može
dovesti do povećanog umora kod vozača. Čak šta više može dovesti i do trovanja.
Prvi znaci trovanja su: teško disanje, umor, gubljenje mišišićne snage, pojava
crvene boje na licu vozača, malaksalost.
Ukoliko uočite trovanje
ugljen-monoksidom zaustavite bezbijedno vozilo, proluftirajte kabinu, izađite
na vazduh i dubokim mirnim disanjem u trajanju od pola sata do sat vremena
pokušajte da smanjite koncentraciju otrovnog gasa u krvi.
ISHRANA
Nepravilna ishrana koja
može biti preobilna i u smanjenim količinama, negativno djeluje na psihofizičku
sposobnost vozača. Zato se za vrijeme duže vožnje vozačima preporučuje da
uzimaju manje obroke uz dodatak čokolade, keksa i voćnih sokova. Pomenute
namirnice doprinjet će boljoj koncentraciji i vitalnosti.