Piše Ivan IGloo Gluhak 

19.11.2018

 

Ispravite greške koje vam mogu ugroziti život. Inovacije u automobilskoj industriji prvenstveno su usmjerene u poboljšanje sigurnosti. Moderna elektornika u automobilima uvelike poboljšava sigurnost vozača i putnika, ali je za to neophodno pravilno rukovanje tom tehnologijom. U narednom pregledu pogledajte koje su najčešće stvari na koje treba pripaziti.

Zanimljiva je činjenica da se sve komponente automobila ponašaju iznimno predvidljivo te djeluju po točno određenim pravilima. Problemi nastaju kada taj savršeni stroj predamo na upravljanje čovjeku, ljudskom biću sklonom pogreškama i lošim procjenama, koji je jedina nepoznanica u toj jednadžbi. Radi se o tome da sva sila elektronika ugrađene u automobil ni u kojem slučaju ne smije biti izgovor za smanjenu pozornost u vožnji. Unatoč svemu potrebna je maksimalna koncentracija. Evo, uzmimo za primjer ESP, koji je zadužen za kontrolu stabilnosti. Uz njega se vozači nerijetko opuste, počnu razmišljati na način da je ESP njihov anđeo čuvar te da ništa ne može poći po zlu. Međutim, istina je da niti jedan sustav ne može pobijediti granice fizike, a mnogi upravo to očekuju. Stoga je potrebno u svijest vozača ugraditi činjenicu da su svi sigurnosti sustavi isključivo u funkciji pomagala.

Izabrali smo deset najčešćih pogrešaka u vožnji od kojih je većina dio svakodnevice prosječnom vozaču, a ponekad mogu dovesti do tragičnih posljedica.

1. Kočnice – neodlučan pritisak papučice

Premda zvuči smiješno, mnogi se vozači u kritičnoj situaciji zbune i uplaše te u šoku ne pritisnu dovoljno papučicu kočnice. Brzina reakcije je općenito gledajući dobra svima, ali samo rijetki pritisnu papučicu do kraja. Neposredno nakon pritiska na papučicu kočnice potrebno je lijevom nogom pritisnuti papučicu spojke, kako se motor na kraju zaustavljanja ne bi ugasio. To je posebno važno, jer je često nakon snažnog kočenja potrebno što prije napustiti opasno mjesto što je nemoguće uz ugašen motor. U slučaju opasnosti nužno je kočiti punom snagom, jer svaka desetinka izgubljenog vremena može biti ključna.

UZROK
Najveći problem kod neiskusnih vozača je pojava straha da kotači ne zablokiraju. U današnje su vrijeme gotovo svi automobili opremljeni ABS-om, stoga je taj strah neopravdan. Kad se uključi ABS papučica kočnice lagano podrhtava, zbog čega se mnogi uplaše pa popuste pritisak što je velika greška, jer se nepotrebno povećava zaustavni put.

 

UTJECAJ NA AUTOMOBIL

Kod automobila bez ABS-a prednji kotači uvijek koče punom snagom, a stražnji laganije, kako bi se održala stabilnost vozila i spriječilo zanošenje. Kod onih opremljenih ABS-om potrebno je samo što jače pritisnuti papučicu, a automobil onda sam raspoređuje kočnu silu po kotačima.

UTJECAJ NA VOŽNJU
Neovisno o tome da li automobil ima ili nema ABS uvijek je potrebno kočiti punom snagom. U suprotnom može doći do naleta na vozilo ispred, unatoč propisanom razmaku ili, još gore, do naleta na pješaka.

2. Razmak – premala udaljenost u odnosu na vozilo ispred

Najčešća, a vjerojatno i najopasnija, greška u vožnji je premali razmak u odnosu na vozilo ispred. Vožnja uz razmak od svega nekoliko centimetara s namjerom da se lakše krene u pretjecanje ili da se vozača ispred sebe ubrza iznimno je opasna, jer već mali stisak kočnice može dovesti do sudara. Držanje premalog razmaka najčešća je pojava u gradskoj vožnji pačesto dovodi do lančanog sudara.

UZROK
Nedovoljno iskustvo i nepoznavanje zakona fizike mogu dovesti do toga da vozač u vozilu iza nije ni svjestan potencijalne opasnosti. Rizik raste povećanjem brzine te u uvjetima kada je kolnik sklizav zbog kiše ili snijega.

UTJECAJ NA VOZILO

Zaustavni put povećava se kvadratno u odnosu na povećanje brzine, što znači da 50% veća brzina donosi 100% duži zaustavni put. Situacija postaje još opasnija u slučaju da se na automobilu nalaze loše gume ili da je ovjes dotrajao.

UTJECAJ NA VOŽNJU
Čak i vozači s odličnim refleksima teško će izbjeći sudar ukoliko razmak u odnosu na vozilo ispred sebe ne prilagode brzini i uvjetima na cesti.

3. Volan – nedovoljno ili pretjerano zakretanje

Položaj ruku na obruču volana jedna je od najvećih i najopasnijih nepravilnosti u vožnji. Samo rijetki drže volan u pravilnom položaju, koji je identičan kazaljkama na satu u 9:15. Nepravilno držanje ruku dovodi do prespore reakcije i nedovoljnog zakretanja u opasnim i iznenadnim situacijama. Pravilan položaj ruku na volanu ključan je za dobru kontrolo nad automobilom, a samim time i sigurnost u vožnji.

UZROK
Vrlo često problem položaja ruku potječe od nepravilnog položaja sjedenja. Mnogi vozači, umjesto u naslonu sjedala, oslonac traže na volanu što značajno usporava brzinu i preciznost reakcije.

UTJECAJ NA VOZILO

Nedovoljno zakretanje volana nepotrebno proširuje putanju vozila u zavoju, a pritom ni ESP neće biti od pomoći. S druge strane pretjerano zakretanje volana dovodi do gubitka optimalnog prijanjanja guma te njihovog klizanja. Nagle reakcije na volanu nikada nisu poželjne te uvijek smanjuju mogućnosti guma.

UTJECAJ NA VOŽNJU

Nedovoljno zakretanje volana može dovesti do izljetanja s ceste usred zavoja, dok pretjerano zakretanje može prouzročiti gubitak prijanjanja stražnjih kotača, što dovodi do preupravljanja, odnosno zakretanja stražnjeg dijela automobila oko vlastite osi.

4. Zavoj – nepravilna putanja kroz zavoj

Prerani ulazak u zavoj dovodi to toga da na izlasku iz zavoja automobil širi svoju putanju. U slučaju desnog zavoja to rezultira prelaskom u suprotnu traku, a u lijevom zavoju do izlijetanja s ceste. To se najčešće događa ukoliko vozač uđe u zavoj prevelikom brzinom. Tada su zakoni fizike neumoljivi, a centripetalnu silu ponekad ni ESP ne može obuzdati te vozilo ne uspijeva savladati zavoj. Nažalost, pravilnom prolasku zavoja još uvijek se pridaje premalo pažnje u autoškolama.

UZROK
Neodovoljno poznavanje idealne putanje prolaska kroz zavoj, točke kočenja, odabira ispravnog stupnja prijenosa te ispravnog zakretanja volana. S time je najčešće povezano i slabo poznavanje mehanike automobila (ovjesa, kočnica, guma…) kao i sigurnosnih sustava (ABS, ESP, ASR…).

UTJECAJ NA VOZILO

Visoka ulazna brzina u zavoj uzrokuje pojavu prevelike centripetalne sile, koja djeluje na automobil. Tada dolazi do promjene težišta zbog kojeg prijanjanje guma više nije optimalno, a posljedica je nemogućnost održanja željenog smjera vožnje.

UTJECAJ NA VOŽNJU

Ukoliko se na pogrešan način pristupi zavoju, teško ga je savladati. ESP u takvim situacijama ne može pomoći vozaču da zadrži željeni smjer pa izlazak iz zavoja završava na suprotnoj strani ceste ili izvan nje.

5. Panika – izgubljen nadzor zbog šoka

Dobro snalaženje za volanom u iznenadnim situacijama ključno je za sigurnu vožnju. Okretanje volana u suprotnom smjeru od smjera vožnje ili dodavanje gasa umjesto kočenja zahtjevaju iskustvo i znanje. Sustavi za kontrolu stabilnosti su koristan dodatak, ali za njihovu pravilnu upotrebu potrebno je znati kako djeluju i koja su njihova ograničenja, jer bez ispravnog pristupa neće biti od velike pomoći. Neiskustvo je najčešći razlog paničnih reakcija.

UZROK
Glavni uzrok panike je loša priprema za snalaženje u nepredvidljivim situacijama. Nažalost, to se ne uči u autoškolama, a idealni poligon za stjecanje osnovnih znanja je veliko prazno parkiralište, po mogućnosti prekriveno snijegom.  

UTJECAJ NA VOZILO

Po pitanju dinamike vozila novosti i improvizacije ne postoje. Sve je već vrlo dobro poznato. Većina reakcija koje su prouzročene panikom dovest će do gubitka nadzora, a tada će i sigurnosni sustavi biti od male pomoći.

UTJECAJ NA VOŽNJU
Kada se neiskusni vozači nađu u iznenadnim i nepredviđenim situacijama, njihove će reakcije najčešće samo pogoršati cijelu situaciju. Stoga je potrebno iskoristiti svaku priliku kako bi se steklo dodatno znanje i iskustvo upravljanja automobilom.

6. Pretjecanje – loša procjena i presporo vraćanje

Pretjecanje je uvjerljivo najdelikatnija radnja za volanom. Vozač mora trenutak za početak pretjecanja odabrati hladne glave, a pritom su od presudne važnosti pažljivost i odlučnost. Mogućnosti pogreške su ogromne, a najčešće su: početak pretjecanja u krivom stupnju prijenosa, neodlučno dodavanje gasa, loša procjena rasploživog prostora te početak pretjecanja bez prethodne provjere situacije iza vozila. Kod posljednje pogreške od velike su pomoći suvremeni sustavi za detekciju vozila u mrtvom kutu. Kod pretjecanja dobra procjena i korištenje sve raspoložive snage automobila spašava glavu.

UZROK
Nedovoljan oprez  i podcjenjivanje mogućnosti da se drugo vozilo nalazi u mrtvom kutu. Veliki problem neiskusnima je i koordinacija pokreta prilikom okretanja volana, ubrzanja, procjene brzine drugih vozila te vraćanja u svoju prometnu traku.

UTJECAJ NA VOZILO

Pogrešan izbor stupnja prijenosa ne omogućava dovoljno snage i okretnog momenta za tako ozbiljan manevar. U slučaju pogrešne procjene slobodnog prostora nerijetko dolazi do naglog kočenja i agresivnog okretanja volana što može rezultirati potpunim gubitkom nadzora nad vozilom.

UTJECAJ NA VOŽNJU

Nesreće su najčešće uzrokovane pogrešnom procjenom prostora i vremena potrebnog za pretjecanje. Najopasniji je sudar s vozilom iz suprotnog smjera, ali teške posljedice mogu biti i prilikom sudara s vozilom koje se pretječe. Iznenadni trzaji volanom mogu dovesti do izlijetanja s ceste.

7. Motocikli – nepoštivanje motociklista

Mnogi će vozači već na prvi spomen motociklista krenuti s tvrdnjom kako su oni najopasniji sudionici u prometu. Međutim, istina je najčešće suprotna. Vozači automobila pridaju premalo pažnje motociklistima te ih često ne smatraju ravnopravnim sudionicima u prometu. Naravno da im jurnjave gradom, vožnja po sredini prometnice ili slalom vožnja ne služe na ponos, ali vozači u svakom slučaju premalo paze na njih. Do sudara najčešće dolazi u situaciji kada vozač automobila promjeni traku uz površnu ili bez ikakve provjere mrtvog kuta. Motocikliste svi moraju tretirati ravnopravnim sudionicima prometa. Suprotan stav najčešće dovodi do tragedije.

UZROK
Potpuno nepoznavanje voznih svojstava motocikala. Brze promjene smjera na motociklu nerijetko dovode do pada, a to se pogotovo odnosi na vožnju u zavoju. Također, zaustavni put motocikla znatno je veći nego automobila.

UTJECAJ NA VOZILO

Vožnja na premalom razmaku od motocikla može rezultirati kontaktom, a tada je motociklist u znatno nepovoljnijoj situaciji, jer za razliku od vozača automobila nema nikakvu zaštitu, u obliku lima i zračnih jastuka.

UTJECAJ NA VOŽNJU

Potrebno je u svakom trenutku biti svjestan činjenice da bilo kakav kontakt na većim brzinama može biti fatalan za motociklista. Sudari na manjim, također, nisu manje opasni, jer motociklist može pasti pod kotače ostalih sudionika u prometu.

8. Mjenjač – vožnja u pogrešnom stupnju prijenosa

Za pozitivan ishod neke iznenadne situacije na cesti ponekad je potrebno iskoristiti svu raspoloživu snagu motora, a to je nemoguće ukoliko se koristi pogrešan stupanj prijenosa. Najčešća greška je vožnja u previsokom stupnju prijenosa, s namjerom manje potrošnje goriva i manje buke. U ovakvim situacijama u prednosti su turbodizelaši i turbobenzinci, jer imaju veću količinu okretnog momenta raspoloživu na nižim brzinama vrtnje. Za neiskusne možda je bolji izbor automatski mjenjač koji će, ovisno i potrebnoj količini snage i okretnog momenta, sam odabrati odgovarajući stupanj. Zbog silne želje za uštedom na gorivu mnogi voze u pogrešnom stupnju prijenosa.

UZROK
Samo rijetki vozači poznaju ulogu okretnog momenta u pogledu iskoristivosti mogućnosti motora. Što je veća količina vremena u vožnji provedena oko područja najvećeg okretnog momenta, to je putovanje sigurnije. Mogućnost pogreške smanjuje upotreba automatskih mjenjača.

UTJECAJ NA VOZILO

Premda vozne osobine i potrošnja goriva znatno ovise o omjeru mase i snage automobila, rijetkima je to kriterij na koji obraćaju pažnju prilikom kupnje. Većina prosječnih vozača niti ne razmišlja o tome koliko razna dodatna oprema utječe na ukupnu masu.

UTJECAJ NA VOŽNJU

Uz minimalno poznavanje karakteristika motora moguće je u svakom trenutku izabrati ispravan stupanj prijenosa te time iskoristiti mogućnosti motora i smanjiti potrošnju goriva. Pri izboru ispravnog stupnja prijenosa benzinski su motori nešto zahtjevniji od dizelskih.

9. Snijeg – oprez je na prvom mjestu

Već je mala količina snijega na cesti dovoljna da se vozna svojstva automobila u potpunosti promijene. Sve reakcije vozača moraju biti odmjere i blage, jer u suprotnom dolazi do gubitka kontakta s podlogom, pogonski kotači se vrte u prazno, sposobnosti skretanja su znatno smanjene, a zaustavni se put višestruko povećava. Premda većina vozača koristi zimske gume, uvijek se nađe pokoji na ljetnima, koji je u tim uvjetima prava tempirana bomba, a u posljednje vrijeme sve veću opasnost predstavljaju vlasnici automobila i terenaca sa 4×4 pogonom, koji smatraju da im zimske gume nisu potrebne. U skandinavskim zemljama vožnja po snijegu je sastavni dio ispita u autoškolama. Svi mladi vozači trebali bi izbrusiti vještinu vožnje po snijegu na nekom praznom parkiralištu, jer u regularnom prometu snijeg osjetno komplicira sve ono što je na suhom asfaltu jednostavno.

UZROK
Nedovoljno poznavanje voznih svojstava vozila u zimskim uvjetima. Duži zaustavni put i smanjeno prianjanje guma povećavaju rizik. Mnogi vozači ne koriste adekvatne zimske gume i ne znaju staviti lance na kotače.

UTJECAJ NA VOZILO

Smanjeno prianjanje znatno je izraženije ukoliko se koriste ljetne gume u zimskim uvjetima, a tada ne pomaže ni pogon na sve kotače bez obzira na tip vozila. Za svakodnevnu vožnju najučinkovitije su zimske gume ili bar one s oznakom M+S.

UTJECAJ NA VOŽNJU

Prvi znak opasnosti je gubitak kontakta s podlogom, a ta pojava je manje opasna na ravnim dionicama, dok usred zavoja dovodi do sudara ili izlijetanja s ceste. Sigurnost vožnje ne može se povećavati drastičnim smanjenjem brzine, jer se onda usporava ostali promet.

10.  Parkiranje – loše iskorišten prostor

Loš osjećaj za prostor glavni je krivac za slabo iskorišten prostor prilikom parkiranja. Ništa bolji nisu ni vozači koji automobil ostavljaju na cesti ili, pak, na silu pokušavaju ući u premalen prostor. Loše parkirani automobil smanjuje preglednost, a ponekad i remeti normalan tijek prometa. Dodatan problem stvaraju i oni koji manevar parkiranja ne naglase pravilnom signalizacijom. Danas se u pojedinim modelima automobila mogu naći sustavi za bočno parkiranje, koji su stanju ovaj zahtjevan manevar izvesti bez ljudske pomoći. Automobili su svakom novom generacijom sve veći, a parkirališna mjesta označena su po standardima od prije 30-40 godina pa je vještina parkiranja ključna za sve one koji nemaju automobile sa sustavom za automatsko parkiranje.

UZROK
Parkiranje postaje sve teži zadatak i to ponajprije zbog povećanja dimenzija automobila uz već desetljećima iste dimenzije parkirališnih mjesta te premalo pažnje posvećene parkiranju u autoškolama.

UTJECAJ NA VOZILO
Ukoliko se u manevar bočnog parkiranja krene s prednjim dijelom vozila, u svakom će slučaju barem dio automobila ostati na cesti. Parkiranje terenaca zahtjevnije je zbog većih dimenzija. Svim vozačima od velike je pomoći servo volan.

UTJECAJ NA VOŽNJU

Pravilan položaj sjedenja i držanja ruku na volanu preduvjet je za uspješno parkiranje, jer je preglednost znatno bolja, a isto vrijedi i za manevar izlaska s parkirnog mjesta.